Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci

Državna uprava za zaštitu i spašavanje Državna uprava za zaštitu i spašavanje državna je organizacija koja se bavi poslovima zaštite i spašavanja kroz aktivnosti prevencije, planiranja, rukovodenja operativnih snaga i koordiniranja djelovanja svih sudionika zaštite i spašavanja.

DUZS je organiziran na nacionalnom i regionalnom nivou kroz podrucne urede u županijama te ga sacinjavaju cetiri strucne službe, Služba za civilnu zaštitu, Služba za sustav 112, Služba za vatrogastvo te Ucilište vatrogastva i zaštite i spašavanja.

DUZS kroz svoje svakodnevno djelovanje unapreduje sustav zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj. Takav sustave sposoban je odgovoriti na izazove koji se stvaraju pri upravljanju rizicima od katastrofa te kriznom upravljanju. Što to znaci u svakodnevnom životu. DUZS kroz svoje snage i sustav, civilnu zaštitu, vatrogasce, hitnu pomoc, gorsku službu spašavanja, potražne i spasilacke pse, broj 112, sustav sirena… pokušava educirati stanovništvo o rizicima i prijetnjama koje ih okružuju, ublažiti ili smanjiti negativne posljedice katastrofa te u odredenom trenutku pružiti stanovništvu svu potrebnu  aterijalnu, medicinsku pomoc ili psihološku/moralnu potporu. Katastrofe Katastrofe su dogadaji koji uzrokuju veliki broj ozlijedenih i poginulih ljudi i velike materijalne štete te remete svakodnevni život.

Porijeklom katastrofe mogu biti:

1. Prirodne

• Geološke – potres, tsunami, odroni/klizišta…

• Hidrometeorološke – oluje, poplave, lavine, grmljavinsko nevrijeme, padaline, extremne

temperature…

• Biološke – najezda biljaka i životinja, epidemije…

• Ostalo – šumski požari…

2. Tehnicko-tehnološke

• Prolom akumulacije

• Eksplozija plina

• Požar

• Nestašica struje

• Nestašica vode

• Kemijska nesreca

• Biološka nesreca

• Nuklearna nesreca

• Teroristicki napad

• Ekološke

• Promet

3. Ostale

• Klimatološke

• kompleksne udari izvanzemaljskih tijela

• prirodno-tehnološke

Operativne profesionalne i volonterske snage

Civilna zaštita su ljudi, sredstva i postupci kojima je zadaca i svrha pomoci stanovništvu prije, tijekom i poslije katastrofa. Civilna zaštita organizira skloništa i zbrinjavanje stanovništva, pomaže pri ocuvanju prirode, obnovi srušenih i oštecenih gradevina…. Civilna zaštita ima ustrojene timove za spašavanje iz ruševina, tim za zaštitu i spašavanje iz vode, tim za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu te logisticki tim.

Hitna medicinska pomoc djeluje 24 sata te pruža medicinsku pomoc ili prijevoz naglo oboljelim, ozlijedenim osobama kao i pomoc rodiljama tijekom poroda izvan zdravstvene ustanove.

Vatrogasci štite ljude i imovinu ugrožene požarom te rade na sprjecavanju požara. Prilikom samo jedne akcije mogu imati više zadataka, kao što su rukovanje vatrogasnim aparatima i gašenje požara, spašavanje ljudi i pružanje prve pomoci, prozracivanje prostorija zahvacenih dimom, iznošenje stvari iz prostorija zahvacenih požarom i niz drugih poslova koji se pokažu potrebnima. Uz profesionalne vatrogasne postrojbe postoji citava mreža dobrovoljnih vatrogasnih postrojba i udruga. Osim što spašavaju ljude i imovinu, vatrogasci pomažu i u drugim opasnostima, kao što su poplave, olujno nevrijeme, prometne nesrece te ekološke i druge katastrofe.

Hrvatska gorska služba spašavanja dobrovoljna je i neprofitna humanitarna služba javnog karaktera. Specijalizirana je za spašavanje u planinama, stijenama, speleološkim objektima, i drugim nepristupacnim mjestima kada pri spašavanju treba primijeniti posebno strucno znanje i upotrijebiti opremu za spašavanje u planinama. Gorska služba spašavanja u Hrvatskoj brine o sigurnosti gradana i gostiju još od 1950. godine i to 24 sata dnevno, 365 dana u godini.

Hrvatski crveni križ je neprofitna humanitarna služba javnog karaktera koja djeluje na osnovi nacela medunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a sa svrhom promicanja humanitarnih djelatnosti i pomoci pri katastrofama.

Spasilacki i potražni psi zahvaljujuci svojim sposobnostima postali su nezamjenjivi pratioci ljudi u spasilackim akcijama. U usporedbi s covjekom nosna šupljina u pasa ima puno vecu površinu nosne sluznice i veci broj mirisnih stanica na cm2. Pas posjeduje oko 220.000.000 mirisnih stanica, pamti oko 500.000 razlicitih mirisa i do vrlo niskih koncentracija, culo njuha 11.500 puta je osjetljivije od ljudskog.

Svrha natjecaja

Iako ideja o provedbi Natjecaja za likovne i literarne radove unutar Državne uprave za  zaštitu i spašavanje postoji vec godinama, tek se krajem 2008. godine ozbiljnije pristupilo razradi ideje. Odsjek za preventivu i planiranje Službe za civilnu zaštitu priprema prijedlog natjecaja koji je prihvacen u jesen 2010. godine.

Zadnje desetljece pokazalo je neke uznemirujuce podatke, stalan porast broja stradalih i ekonomske štete uslijed prirodnih katastrofa.

Upravo ti podaci ukazuju na potrebu prelaska, stavljanje naglaska na proaktivni pristup u odnosnu na retroaktivni pristup rizicima odnosno, katastrofama. Upravljanje rizicima (prevencija, ublažavanje, spremnost…) može dati tražene rezultate u borbi s velikim brojem stradalih i velikom ekonomskom štetom. Temelj upravljanja rizicima je edukacija i podizanje svijesti stanovništva unutar kojeg se akcije poput provedbe ove vrste natjecaja vrlo dobro uklapaju. Sam natjecaj više je bio orijentiran na senzibilizaciju osnovnoškolaca na probleme funkcioniranja sustava zaštite i spašavanja i prirodnih prijetnji koje se mogu javiti u Hrvatskoj ili imati utjecaj na nju. S obzirom na nedostatke u zakonodavstvu na podrucju zaštite i spašavanja, nemogucnost podrucnih ureda da u jednoj godini obidu sve škole na njihovom podrucju te dugogodišnje zanemarivanje prevencije, odnosno edukacije, unutar civilne zaštite Natjecaj se pokazao kao vrlo efikasan alat kojim rješavamo upravo spomenute probleme i nedostatke.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje natjecajem je željela pokazati kompleksnost smanjenja rizika od katastrofa (SROK) te ga prikazati pravim kandidatom za  medupredmetnu temu unutar školskog kurikuluma. SROK, odnosno održivi razvoj, toliko je kompleksan pristup da se ne može ugurati unutar jednog nastavnog predmeta. Stoga bi ga bilo lakše opisati kroz pet odgojno-obrazovnih podrucja;

društveno-humanisticko, matematicko-prirodoslovno, tehnicko-tehnologijsko, tjelesno i zdravstveno te podrucje prakticnog rada i dizajniranja. S obzirom na svoju kompleksnost, zaštita i spašavanje je idealan predmet kojem Nacionalni kurikulum teži, zbog cinjenice da u svome sadržaju ima gotovo sve odgojno-obrazovne ciljeve poput razvijenih matematickih i komunikacijskih kompetencija, poznavanje i razumijevanje prirodnih pojava, razvijeno prirodoznanstveno razmišljanje te sposobnost kritickog razmišljanja i rješavanja problema, razvijenu svijest o zaštiti okoliša i poštivanju ljudskih prava…

Upravo je Natjecaj prvi korak prema uklapanju tema zaštite i spašavanja u nastavu

Prijavnica

Prijavnicu je potrebno priložiti uz prijavljeni rad te ju citko ispuniti.

1. Ime – Ime autora (ukoliko je grupni rad u ovu rubriku upisati grupni rad a imena i prezimena

upisati u napomenu)

2. Prezime – Prezime autora (ukoliko je grupni rad u ovu rubriku upisati grupni rad a imena i

prezimena upisati u napomenu)

3. Razred – Upisati razred i odjel (arapskim brojkama – primjerice: 2.c)

4. Naziv škole/vrtica – Upisati naziv škole/vrtica (i podrucne škole/vrtica ukoliko je ucenicki

rad iz iste)

5. Adresa škole/vrtica – Upisati adresu (adresa maticne škole/vrtica odnosno podrucne

škole/vrtica ukoliko je moguca dostava službenih dopisa na navedenu adresu)

6. E-mail – službeni e-mail škole/vrtica

7. Naziv rada – Naziv literarnog/likovnog/foto rada

8. Tehnika – Tehnika izrade rada (odnosi se na likovne radove)

9. Mentor – Nastavnik koji je sudjelovao u izradi rada (ne razrednik, pedagog… ili slicno)

10. Napomena – Upisati kako je navedeno pod rednim brojevima 1. i 2., da li je ucenik talentiran

(posebice za likovne radove) te ostale važe informacije prema nahodenju mentora (primjerice

nastavna cjelina ili tema)

11. Ovjera i potpis – Ovjera i potpis ravnatelja